Ukratko o meni

Zovem se Uroš Anđelevski, imam 20 godina i student sam Više elektrotehničke škole na smeru Audio i Video tehnologije. Dolazim iz Pančeva gde sam završio Gimnaziju ,,Uroš Predić“. Bavim se muzikom i sviram bubnjeve preko 12 godina.
Teme iz informacionih tehnologija koje su me najviše zainteresovale
Teme iz oblasti informacionih tehnologija koje su me najviše zainteresovale su računarski sistemi, operativni sistemi i računarske mreže. Takođe su mi bile zanimljive oblasti računarstva u oblaku, sigurnosti informacija i tehnologije interneta stvari, jer pokazuju kako se savremene IT tehnologije primenjuju u praksi.
Elektronsko učenje

Šta je elektronsko učenje?
Elektronsko učenje predstavlja pristup edukaciji koji koristi informaciono-komunikacione tehnologije za prenos edukativnog sadržaja putem raznovrsnih onlajn platformi. Sadržaj može postojati u više formata (video, audio, kvizovi, simulacije, igre, dokumenti…). Upravo zbog takve fleksibilnosti, edukativni program može biti adaptiran u odnosu na temu programa.
Tipovi elektronskog učenja
Upravo zato što postoje različiti formati edukativnog sadržaja, kao i različiti alati za prenos sadržaja, postoje i različiti tipovi elektronskog učenja. Podela se vrši na sinhrono i asinhrono elektronsko učenje.
Sinhrono elektronsko učenje
Sinhrono učenje je tradicionalni pristup edukaciji gde predavači i učenici učestvuju u edukativnim aktivnostima istovremeno. Sinhrono učenje je, drugim rečima, klasična nastava u učionicama. Kada je reč o sinhronom elektronskom učenju, princip je isti, ali je okruženje drugačije. Koncept učionice i dalje ostaje prisutan, samo što je u ovom tipu elektronskog učenja ta učionica virtuelna. Korišćenjem servisa za e-konferencije stvara se pojam virtuelnih učionica. Ovom vrstom elektronskog učenja dobija se mogućnost momentalne povratne informacije, kao i kod tradicionalnih nastava zbog čega je bio često korišćen u vreme „COVID-19“ pandemije.
Asinhrono elektronsko učenje
Asinhrono elektronsko učenje je vid učenja u kojem učenik bira kada i šta uči. Učenik radi svojim tempom i adaptira program u odnosu na svoje vreme i obaveze. Samim tim, u ovoj vrsti učenja ne postoje virtuelne učionice i nastava. Sadržaj se prenosi u vidu video materijala, interaktivnih kvizova, nezavisnih zadataka, elektronskih knjiga i dokumenata. Ovakav program ide u korist učenicima koji imaju obaveze koje im oduzimaju veći deo vremena, obaveze poput radnog odnosa. Zbog odsustva pojma virtuelne učionice u ovom vidu učenja, razmena informacija ne može biti toliko brza kao u sinhronom tipu elektronskog učenja.
Na slici prikazan je dijagram pregleda osnovnih tipova učenja, korišćenih alata kao i njegovih prednosti i mana radi lakšeg razumevanja.
Slika 1:

Prikaz osnovnih elemenata učenja i njehove povezanosti
Platforme i alati
U prethodnom delu smo prešli preko tipova elektronskog učenja. Samim tim što su ove dve vrste toliko različite može se zaključiti da se ne koriste isti alati za ostvarivanje sinhronih i asinhronih edukativnih programa. Alati koji se koriste u ove svrhe se takođe mogu svrstati u par kategorija.
LMS
Skraćeno od engleskog izraza „Learning Management System“, ili, kao što je prethodno navedeno i prevedeno: sistem za upravljanje učenjem. Ovaj alat funkcioniše tako što dozvoljava instruktoru da kreira i dostavi sadržaj studentima, kao i da ima uvid u rezultate učenika i u kojim događajima je učenik učestvovao. Primer ovakvih servisa su: Gugl učionica (eng. „Google classroom“), Mudl (eng. „Moodle“) i slično.
Ova vrsta alata preovladava u asinhronom tipu učenja.
Video alati
Ovi alati su servisi za e-konferencije. Većinski se koriste u sinhronom tipu elektronskog učenja. Kao što je već spomenuto velika prednost ovih alata, kao i tipa učenja u kojem se koriste je uživo interakcija unutar ovih konferencija. Neki poznati primeri ovih servisa bi bili: Zum (eng. „Zoom“), Gugl mit (eng. „Google meet“) i Tims (eng. „Microsoft teams“).
MOOC
Skraćeno od „Massive open online courses“, ili prevedeno na srpski: „masivno otvoreni onlajn kursevi“. Kao sto samo ime nalaže, ovi kursevi su otvoreni svima. Mogu se pohađati bez ikakvih obaveza. Najpoznatiji su: „Coursera“, „edX“, „Udacity“, „FutureLearn“.

Slika 2: Learning Management System

Slika 3: Google Meet

Slika 4: Massive Open Online Course
Prednosti i mane kod elektronskog učenja
Čak iako sve do sada navedeno zvuči kao da elektronsko učenje može u potpunosti zameniti tradicionalno učenje, to nije u potpunosti tačno. Kao i sve ostalo, elektronsko učenje ima svoje prednosti i mane.
Prednosti
- Ušteda vremena
Učenici edukativnom sadržaju mogu pristupiti bez obzira na to gde se nalaze. To znači da su putovanje kao i troškovi putovanja izbačeni iz priče. Samim tim, učenici mogu dobiti na slobodnom vremenu za ostale školske ili vanškolske aktivnosti.
- Isplativost
S obzirom na to da kada se više učenika upiše na jedan kurs svi polažu isti, eliminiše se potreba za predavačima. Raznolike aktivnosti i formati edukativnog sadržaja predstavljaju alternativu aktivnosti za koje je predavač zadužen da dostavi ili organizuje za učenike.
- Individualni tempo
Asinhronim elektronskim učenjem, ili kombinacijom asinhronog i sinhronog, učenik može maksimizovati efikasnost učenja. Učenje u slobodno vreme i u okruženju koje se svodi na izbor učenika eliminiše efekat učenja pod pritiskom.
- Praktičnost
Profesor može uštedeti na vremenu i količini posla tako što ima opciju da sklopi test i dostavi ga učenicima u kratkom vremenskom periodu. Sa bazama pitanja i servisima „Google forms“-a, priprema testova više ne predstavlja toliku prepreku.
- Računarstvo na „oblaku“
Postojanjem skladišnih servisa koji se zovu oblak (eng. Cloud), profesor može kreirati svoju bazu podataka dostupnu učenicima u bilo kom trenutku i na bilo kom mestu.
Mane
- Zavisnost od mreže i električne energije
Domaćinstva širom sveta nisu ista. U nekim državama snabdevanje električnom energijom i dalje je oskudno. Isto važi i za internet konekciju, tako da prilikom odsutnosti barem jedne od ove dve stavke, korisnik gubi pristup elektronskom učenju.
- Ljudi se razlikuju
Kursevi i sav edukativni sadržaj je generalizovan i prilagođen masama. Svako ima svoj pristup učenju, svoj tempo, kao i način razumevanja. Na primer, nekima treba taj efekat pritiska kako bi prionuli na posao, dok neki ne mogu da rade u takvom okruženju.
Zaključak
Elektronsko učenje je stvar koja je još uvek „mlada“ u našim životima. Nema sumnje da će se razvojem tehnologije razvijati i ovo polje edukacije, možda čak i postane glavni izvor edukacije u svetu.
Izvori:
https://www.esade.edu/beyond/en/e-learning-what-is-e-learning-and-how-is-it-reshaping-education
https://www.ispringsolutions.com/blog/what-is-elearning
https://www.td.org/talent-development-glossary-terms/what-is-e-learning
https://www.hubkengroup.com/resources/what-is-synchronous-e-learning-and-how-can-it-be-effective
https://www.learndash.com/blog/what-is-asynchronous-elearning
https://library.educause.edu/topics/teaching-and-learning/massive-open-online-course-mooc
Slike:
Slika sa naslovne strane: https://media.vitecoelearning.eu/vitecoelearning.eu/wp-content/uploads/2023/09/e-learning-1-sito-EN.jpg
2: https://lms.mgt.sjp.ac.lk/pluginfile.php/63888/course/overviewfiles/IntroLMS.png
Оставите одговор