Ukratko o meni
Zovem se Aleksa Marinović, student sam Visoke škole elektrotehnike i računarstva(VIŠER), smer NRT (Nove računarske tehnologije). Znam da pričam engleski, i pomalo znam Nemački. Završio sam Gimnaziju u Zaječaru, smer za informatiku i računarstvo. Redovno idem u teretanu i volim da učim o veštačkoj inteligenciji. U slobodno vreme idem u ribolov.

Teme iz oblasti informacionih tehnologija koje su me najviše zainteresovale
Tema koja me najviše interesuje je hardver. Hardver mi je zanimljiv zato sto predstavlja fizicku osnovu svakog racunara. Interesantno mi je kako sve komponente zajedno rade u zajedničkoj simfoniji. Kroz učenje hardvera bolje razumem kako ceo računarski sistem funkcioniše i obradjuje podatke.
Memorija računara
Uvod
Memorija računara je jedan od najvažnijih delova u svakom računarskom sistemu. Bez memorije, kompjuter ne bi mogao da pokrene operativni sistem, izvršava programe, obrađuje podatke niti da čuva bilo kakve informacije. U bukvalnom smislu, računar ne bi mogao da radi bez memorije. Ovde ću objasniti šta je memorija, koje vrste memorije postoje i kakva je njihova uloga, odnosno primena u radu računara.

Slika #1 – Memorije u računaru
Šta je memorija računara?
Memorija računara je deo računarskog sistema koji služi da čuva podatke, informacije i programe. U memoriji se nalaze instrukcije koje procesor izvršava, podaci koje programi koriste, kao i rezultati obrade tih podataka.
Brzina i kapacitet memorije direktno utiču na performanse računara. Što je memorija brza i veća, tj to je računar sposobniji da radi više taskova odjednom.
Memorija omogućava da računar radi brzo i efikasno, jer procesor ne mora svaki put da pribavalja podatke sa sporijih uredjaja kao što su hard disk ili SSD(Solid State Drive).
Vrste memorije računara
Memorija računara se deli na nekoliko vrsta i podvrsta, u zavisnosti od brzine i načina čuvanja podataka. Osnovna podela memorije je prikazana ispod↓

Dijagram #1 – Vrste memorije računara
- Primarna memorija – RAM
RAM (Random Access Memory) je radna memorija računara. U njoj se nalaze podaci i programi koji se trenutno koriste. RAM memorija je brza, ali je power dependant, što znači da se njen sadržaj briše kada se računar isključi. Količina ram memorije utiče najviše na brzinu rada računara pored procesora. Ukoliko računar nema dovoljno rama, računar koči, baguje i ne radi dobro. U današnje vreme optimalno je imati 16bg rama.
Ovako izgledaju pločice rama↓

Slika #2 – Ram memorija
- Read Only Memory (ROM)
ROM (Read Only Memory) je memorija iz koje podaci mogu samo da se čitaju, ne i upisuju. Služi za čuvanje osnovnih instrukcija za pokretanje računara. Za razliku od RAMa, ROM nije power dependant, što znači da se ne briše njen sadržaj pri gašenju računara.
U ROM memoriji se najčešće nalazi BIOS ili UEFI sistem, koji omogućava inicijalizaciju hardvera i pokretanje OS-a.
- Cache Memorija
Cache memorija je jedna od najbržih memorija u računaru, malog kapaciteta koja se nalazi izmedju procesora i RAMa. Uloga cache memorije je da ubrza rad računara tako što čuva podatke koje procesor trenutno koristi.
Postoje različiti nivio cache memorije – L1, L2, L3 (Slika ispod↓).
Što je memorija bliža procesoru to je brža, ali takodje i manjeg kapaciteta.

Slika #3 – Slojevi cache memorije
- Sekundarna memorija
Sekundarna memorija se koristi za trajno čuvanje podataka. Tu spadaju: hard diskovi, SSD diskovi, USB memorije i memorijske kartice. Za razliku od RAM-a, sekundarna memorija je sporija, ali ima znatno veći kapacitet i nije power dependant.
Podaci sa skundarne memorije se učitavaju u RAM kada ih procesor obradjuje.
Hijerarhija Memorije
Zbog razlike u brzini i ceni memorije, u računarskim sistemima postoji hijerarhija memorije. Najbrža memorija je najskuplja i ima najmanji kapacitet, a sporije memorije imaju veći kapacitet i nižu cenu.
Ta hijerarhija memorije omogućava optimalan balans između performansi i troškova, jer se najčešće korišćeni podaci nalaze u najbržoj memoriji – Registrima.
Ogroman porast cena Rama u 2025. godini
Razvoj veštačke inteligencije dodatno je uticao na nenormalan porast cene RAM memorije.
AI sistemi, posebno oni koji se koriste u data centrima i serverskim okruženjima, zahtevaju velike količine RAMa zbog obrade ogromne količine podataka.
Kako sve više kompanija ulaže u veštačku inteligenciju, povećava se potražnja za RAM memorijom visokih performansi, što dovodi do ogromnog rasta njene cene na tržištu.

Slika #4 – Porast cene u odnosu na Avgust mesec 2025.
Zaključak
Memorija računara ima jednu od najvećih uloga u funkciji svakog računara. Različite vrste memorije imaju različite namene, ali zajedno omogućavaju brz i pouzdan rad računara.
Dalji razvoj memorijskih tehnologija ide u pravcu povećanja brzine, kapaciteta i energetske efikasnosti, što će u budućnosti omogućiti još snažnije i efikasnije računarske sisteme.
Literatura
- https://www.geeksforgeeks.org/computer-memory/
- https://www.tutorialspoint.com/computer_fundamentals/computer_memory.htm
Оставите одговор