{"id":1368,"date":"2026-01-11T21:11:16","date_gmt":"2026-01-11T20:11:16","guid":{"rendered":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/?p=1368"},"modified":"2026-01-11T21:11:16","modified_gmt":"2026-01-11T20:11:16","slug":"seminarski-rad-7","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/2026\/01\/11\/seminarski-rad-7\/","title":{"rendered":"Seminarski Rad"},"content":{"rendered":"\n<h1 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">Ukratko o meni<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Zovem se Aleksandar Vujin. Zavr\u0161io sam gimnaziju \u201eJovan Jovanovi\u0107 Zmaj\u201c u Novom Sadu, smer prirodno-matemati\u010dki bilingvalno nema\u010dki, i samim tim se sporazumevam dobro na nema\u010dkom, kao i na engleskom jeziku. Mimo informacionih tehnologija najvi\u0161e me interesuje razvoj razli\u010ditih tehnologija u motosportu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"822\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/IMG_5445-1-822x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1371\" style=\"width:246px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/IMG_5445-1-822x1024.jpg 822w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/IMG_5445-1-241x300.jpg 241w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/IMG_5445-1-768x957.jpg 768w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/IMG_5445-1-1233x1536.jpg 1233w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/IMG_5445-1-1644x2048.jpg 1644w\" sizes=\"auto, (max-width: 822px) 100vw, 822px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\" \/>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">Teme iz oblasti informacionih tehnologija koje su me najvi\u0161e zainteresovale<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najvi\u0161e me je zainteresovala tema hardvera ra\u010dunara, specifi\u010dno povezanost pojedina\u010dnih komponenata i na\u010din na koji me\u0111usobno interaguju.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\" \/>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">Centralna procesorska jedinica<\/h1>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Uvod<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Centralna procesorska jedinica \u201eCPJ\u201c jeste osnovna komponenta svakog ra\u010dunara \u010dija je svrha izvr\u0161avanje instrukcija i upravljanje radom ostalih komponenata. U sklopu ovog seminarskog rada bi\u0107e obja\u0161njena struktura procesora, kako on izvr\u0161ava komande, pove\u0107avanje efikasnosti procesora i njegova povezanost sa ostalim komponentama.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Struktura centralne procesorske jedinice<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Centralna procesorska jedinica se sastoji od slede\u0107ih osnovnih komponenata i njihov me\u0111usobni odnos je dalje grafi\u010dki prikazan na dijagramu 1:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8211; Upravlja\u010dka jedinica: Upravlja radom ostalih komponenti i tokom podataka od jedne komponente do druge, tako\u0111e dekodira i tuma\u010di instrukcije programa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8211; Aritmeti\u010dko-logi\u010dka jedinica (ALU): Izvr\u0161ava aritmeti\u010dke i logi\u010dke operacije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8211; Registri: Vrlo brza memorijska mesta koja slu\u017ee za privremeno skladi\u0161tenje podataka pri izvr\u0161avanju programa i informacija o trenutnom stanju programa koji se izvr\u0161ava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8211; Ke\u0161 memorija: Brza memorija koja olak\u0161ava i ubrzava pristup \u010desto kori\u0161\u0107enim podacima, sastoji se od L1, L2 i \u010desto L3 ke\u0161a.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"623\" height=\"238\" src=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/image.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1369\" srcset=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/image.jpg 623w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/image-300x115.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 623px) 100vw, 623px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Dijagram 1: Grafi\u010dki prikaz komponenti CPJ-a i njihov odnos<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Izvr\u0161avanje instrukcija<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">CPJ izvr\u0161ava instrukcije kroz tri osnovne faze, u\u010ditavanje, dekodiranje i izvr\u0161avanje, koje zajedno \u010dine instrukcijski ciklus. Prvo se instrukcija u\u010ditava iz memorije na adresi koju pokazuje programski broja\u010d. Nakon toga se instrukcija dekodira, procesor odre\u0111uje koja operacija treba da se obavi i nad kojim operandima. Zatim se operacija izvr\u0161ava u ALU jedinici. Rezultat operacije se upisuje u registar ili memoriju. Programski broja\u010d se a\u017eurira na slede\u0107u operaciju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako bi postigli ve\u0107u efikasnost, moderni procesori koriste tehniku \u201ePipeline\u201c sa kojom se faze instrukcijskog ciklusa preklapaju. Jedna operacija se izvr\u0161ava, slede\u0107a se dekodira a naredna dohvata iz memorije. Ova tehnika znatno pove\u0107ava efikasnost procesora ali stvara i mogu\u0107e probleme ako instrukcije zavise jedna od druge ili se pogre\u0161no granaju, tako da CPJ moraju da koriste sofisticirane mehanizme kako bi precizno upravljali tokom instrukcija<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Jezgra, Niti i Efikasnost<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Moderni CPJ obi\u010dno ima vi\u0161e jezgara (\u201cdual-core\u201d, \u201cquad-core\u201d, itd.), to mu omogu\u0107ava paralelno izvr\u0161avanje vi\u0161e zadataka. Svako jezgro je u osnovi samostalna izvr\u0161na jedinica sa sopstvenim resursima, L1 ke\u0161 na primer, dok neke resurse mogu da dele, L3 ke\u0161.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jo\u0161 jedan na\u010din optimizacije rada procesora je upotreba niti. Jedno jezgro mo\u017ee da sadr\u017ei dve ili vi\u0161e niti koje paralelno mogu da obavljaju razli\u010dite funkcije istog procesa.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"600\" height=\"450\" src=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Multi-Core-CPU.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1374\" style=\"width:336px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Multi-Core-CPU.jpg 600w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Multi-Core-CPU-300x225.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Slika 1 &#8211; Procesor sa dva jezgra<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Efikasnost procesora ne zavisi samo od njegovog takta, ve\u0107 zavisi i od broja instrukcija koje mo\u017ee da izvr\u0161i po taktu, kao i od efikasnosti ke\u0161 memorije i predvi\u0111anja grananja. Procesor sa ni\u017eom frekvencijom mo\u017ee biti br\u017ei u izvr\u0161avanju zadataka ako ima bolju arhitekturu i optimizaciju.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Razvoj centralne procesorske jedinice<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tokom razvoja CPJ-a, njegov oblik i implementacija su se menjali ali osnova izvr\u0161enja instrukcija je ostala sli\u010dna. Od velikih sistema sastavljenih od mnogih odvojenih komponenti pa do integracije na jedan \u010dip, mikroprocesor. Moderna proizvodnja procesora je veoma zahtevan i komplikovan proces tokom kog se na silicijumskim plo\u010dama pomo\u0107u fotolitografije formiraju tranzistori. Tokom procesa proizvodnje kvalitet pojedina\u010dnih procesora se razlikuje, pa se oni razvrstavaju po kvalitetu i taktu.Sa razvojom tehnologije broj tranzistora u mikroprocesoru se sve vi\u0161e pove\u0107ava, a njihova veli\u010dina smanjuje Danas postoje dva glavna prodavca procesora, Intel i AMD.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/image-36-1024x683.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1375\" srcset=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/image-36-1024x683.png 1024w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/image-36-300x200.png 300w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/image-36-768x512.png 768w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/image-36-1536x1024.png 1536w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/image-36-2048x1365.png 2048w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Slika 2 &#8211; Silicijumska plo\u010da sa utisnutim mikroprocesorima<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zaklju\u010dak<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U budu\u0107nosti kroz dalji razvoj centralne procesorske jedinice o\u010dekuje se jo\u0161 bolja energetska efikasnost kao i naprednija paralelizacija. Najve\u0107i napredak \u0107e doneti sve ve\u0107a i naprednija integracija specijalizovanih jedinica kao \u0161to su vektorske jedinice i specijalizovane jedinice za ve\u0161ta\u010dku inteligenciju i ma\u0161insko u\u010denje. Jo\u0161 jedan budu\u0107i napredak predstavlja tehnologija 3D slaganja sa kojom \u0107e se silicijumske plo\u010de slagati jedne na drugu i tako omogu\u0107iti \u0161irenje procesora i po vertikalnoj osi<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\" \/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Izvori:<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/sonjavlanik.wordpress.com\/i-razred\/nova-stranica\/hardver\/procesor-cpu-i-magistrale\">https:\/\/sonjavlanik.wordpress.com\/i-razred\/nova-stranica\/hardver\/procesor-cpu-i-magistrale<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/razno.sveznadar.info\/01-1razred\/RiI_1_2018.pdf\">https:\/\/razno.sveznadar.info\/01-1razred\/RiI_1_2018.pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/computer.howstuffworks.com\/microprocessor.htm\">https:\/\/computer.howstuffworks.com\/microprocessor.htm<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Central_processing_unit\">https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Central_processing_unit<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Semiconductor_device_fabrication\">https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Semiconductor_device_fabrication<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ukratko o meni Zovem se Aleksandar Vujin. Zavr\u0161io sam gimnaziju \u201eJovan Jovanovi\u0107 Zmaj\u201c u Novom Sadu, smer prirodno-matemati\u010dki bilingvalno nema\u010dki, i samim tim se sporazumevam dobro na nema\u010dkom, kao i na engleskom jeziku. Mimo informacionih tehnologija najvi\u0161e me interesuje razvoj razli\u010ditih tehnologija u motosportu. Teme iz oblasti informacionih tehnologija koje su me najvi\u0161e zainteresovale Najvi\u0161e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":54,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1368","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/users\/54"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1368"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1368\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1379,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1368\/revisions\/1379"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}