{"id":75,"date":"2025-12-18T14:57:04","date_gmt":"2025-12-18T13:57:04","guid":{"rendered":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/?p=75"},"modified":"2026-01-14T00:17:23","modified_gmt":"2026-01-13T23:17:23","slug":"__trashed-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/2025\/12\/18\/__trashed-3\/","title":{"rendered":"Centralna Procesorska Jedinica &#8211; Seminarski Rad"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\"><strong>Ukratko o meni<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ja sam Aleksanar Miladinovi\u0107, student  VISER &#8211; a na studijskom programu AVT. Imam 25 godina i zav\u0161io sam srednju ma\u0161insku \u0161kolu, smer elektrotehni\u010dar ra\u010dunara. U svoje slobodno vreme ja volim da \u010ditam knjige i stripove, kao i da gledam filmove i serije. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prednodno sam radio u NCR-u kao tehni\u010dka podr\u0161ka. <br>Index &#8211; AVT96-24<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"200\" height=\"200\" src=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/464500325_8884290048271628_871238645647013900_n-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-316\" style=\"width:100px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/464500325_8884290048271628_871238645647013900_n-1.jpg 200w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/464500325_8884290048271628_871238645647013900_n-1-150x150.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 200px) 100vw, 200px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">T<strong>eme iz oblasti informacionih tehnologija koje su me najvi\u0161e zainteresovale &#8211; Software Ra\u010dunara<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left wp-block-paragraph\">Ra\u010dunarski software mi je jedna od omiljenih stvari kod ra\u010dunara zato \u0161to je veoma &#8222;raznovrsan&#8220; tj imamo dosta razli\u010ditih stvari poput ne\u010dega kao Photoshop za editovanje slika i slikanje &#8211; crtanje, ne\u0161to poput pro tools-a za editovanje zvuka, kao i dosta drugih stvari koje rade posao a mi ne znamo kako to sve uspevaju. Pogotovo volim video igre kao i njihovu raznovrsnost, od igara za u\u010denje, za borbu, simulaciju sve je moguce u njima.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Centralna Procesorksa Jedinica<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\">Sadr\u017eaj<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Uvod<\/li>\n\n\n\n<li>Blaga Istorija Procesora<\/li>\n\n\n\n<li>Princip Rada Procesora<\/li>\n\n\n\n<li>Karakteristike Procesora<\/li>\n\n\n\n<li>Zaklju\u010dak<\/li>\n\n\n\n<li>Literatura<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Uvod<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left wp-block-paragraph\">Centralna Procesorska Jedinica &#8211; CPU (eng. Central Processing Unit) je glavna komponenta ra\u010dunara, mo\u017eemo re\u0107i njen mozak. CPU se sastoji od slede\u0107ih delova :<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Kontrolna Jedinica &#8211; CU (eng. Control Unit) je deo procesora koji upravlja ra\u010dunarskim sistemom i daju sistemu instrukcije za izvr\u0161avanje ra\u010dunarskih naredbi.<\/li>\n\n\n\n<li>Aritmeti\u010dko Logi\u010dka Jedinica ALU (eng. Arithmetic logic unit) je deo procesora koji izvr\u0161ava aritmeti\u010dke i logi\u010dke operacije, tj matemati\u010dke prora\u010dune i logi\u010dka pore\u0111enja<\/li>\n\n\n\n<li>Memoriska Jedinica (eng. Memory Unit) je deo procesora koji upravlja kori\u0161\u0107enjem &#8222;ke\u0161&#8220; memorije kao i protokom podataka izme\u0111u rama i procesora<\/li>\n\n\n\n<li>Ke\u0161 Memorija (eng. Cache ) je memorija na procesoru koja je znatno br\u017ea od RAM-a i omogu\u0107ava procesoru br\u017ei pristup podataka od RAM-a<\/li>\n\n\n\n<li>Registri (eng. Registers) je memorija na procesoru koja se koristi za stalno ponavljaju\u0107e podatke koji se redovno obra\u0111uju<\/li>\n\n\n\n<li>Takt\/Sat (eng. Clock) je deo procesora koji upravlja elektronskim sklopovima procesora slanjem elektri\u010dnih impulsa. Brzina tih impulsa naziva se brzina takta- radni takt i meri se u hercima (Hz), megahercima (MHz), gigahercima (GHZ).<\/li>\n\n\n\n<li>Registri (eng. Register) je deo procesora koji pokazuje instrukcije koje procesor treba da izvede<\/li>\n\n\n\n<li>Magistrale (eng. Buses) je deo procesora koji slu\u017ei za prenos podataka izme\u0111u procesora i ostatka ra\u010dunara<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\"><strong>Blaga Istorija Procesora<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Procesor je najva\u017enija komponenta na\u0161ih ra\u010dunara i bez njega nebi smo mogli da koristimo ra\u010dunar. Ali kada je u pitanju procesor &#8211; CPU i njegovom otkri\u0107u, te\u0161ko \u0107emo do\u0107i do odgovora ko ga je &#8222;otkrio ili izumeo&#8220;. Kada govorimo o CPU govorimo o samom ra\u010dunaru i njegovo &#8222;otkri\u0107e ili izum&#8220; ne mo\u017eemo precizirati po\u0161to je vi\u0161e zemalja nezavisno u nekom sli\u010dnom vremenskom periodu &#8222;napravila&#8220; CPU. Odprilike mo\u017eemo re\u0107i  da su prvi procesori po\u010deli sa radom oko 1950-tih godina.  Prvi procesori su bili zasnovani na tehnologiji vakumskih cevi, dok su 1960 &#8211; tih i 1970 &#8211; tih godina po\u010dela proizvodnja procesora sa tranzistorima i poluprovodnicima, \u0161to im je omogu\u0107ilo da oni budu br\u017ei, efikiasniji kao i jeftiniji od procesora iz pro\u0161lih decenija. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Slede\u0107i korak je bio upotreba integrisanih kola, koje su &#8222;izumeli&#8220; Jack Kilby i Robert Noyce. Upotrebom integirsanih kola mi u procesore mo\u017eemo ubaciti ALU, CU i memorijske elemente na 1 komadu silikona. Ovim &#8222;otkri\u0107em&#8220; procesori postaju dosta br\u017ei kao i fizi\u010dki manji i jeftiniji nego pre. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvi slede\u0107i korak napredka se desio kada je intel izbacio svoj Intel 4004 procesor koji je bio komercialno dostupan uz pomo\u0107 kojeg je bilo mogu\u0107e prvi put sklopiti sopstveni ra\u010dunar. <\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"500\" height=\"333\" src=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Intel_C4004.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-919\" style=\"width:264px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Intel_C4004.jpg 500w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Intel_C4004-300x200.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center has-small-font-size wp-block-paragraph\">sl. 1 Intel 4004 procesor<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Slede\u0107e veliki napredak se de\u0161ava 1999-2000 godine kada Intel i AMD izbacuju na tr\u017ei\u0161te prve procesore sa radnim taktom od 1Ghz-a. Ne zna se ta\u010dno koji je bio prvi procesor koji uspeva da ostvari radni takt od 1Ghz ali je to bio vremenski period 1999. i 2000. god. <br><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Slede\u0107i napredak nam donosi jo\u0161 interesantih stvari. 2001. god. IBM proizvodi prvi vi\u0161ejezgreni procesor IBM Power4, a kasnije AMD 2005. god. proizvodi Athlon X2 procesor.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Princip rada procesora<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako zapravo funkcioni\u0161u na\u0161i procesori? Oni funkcioni\u0161u tako \u0161to procesor &#8222;hvata ili uzima&#8220; (eng. Fetch) na\u0161e podatke, zatim ih posle dekodira (eng. Decode), da bi ih on na kraju izvr\u0161io (eng. Execute). Procesor uzima na\u0161e ulazne informacije koje mu mi \u0161aljemo, koje dalje procesuje da bi smo mi na kraju uz pomo\u0107 na\u0161ih izlaznih ure\u0111aja dobili povratnu informaciju o tome \u0161to je procesor uradio.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"> <br>Fetch faza<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tokom faze &#8222;hvatanja&#8220; podataka, programski broja\u010d sadr\u017ei adresu slede\u0107e instrukcije koja treba da se preuzme iz memorije. Adresa slede\u0107e instrukcije ili podataka koji treba da se &#8222;dohvate&#8220;  kopira se u registar memorijske adrese (Memory Adress Register &#8211; MAR). Adresa instrukcije ili podataka se zatim \u0161alje putem adresne magistrale i \u010deka signal sa kontrolne magistrale. Signal koji se \u0161alje preko kontrolne magistrale poti\u010de iz upravlja\u010dke jedinice (CU) i upu\u0107en je glavnoj memoriji. Podaci ili instrukcije koje se dobiju iz glavne memorije prenose se u registar memorijskih podataka (Memory Data Register &#8211; MDR). Kopija instrukcije ili podataka se zatim sme\u0161ta u registar trenutne instrukcije (Current Instruction Register &#8211; CIR). Na kraju ove faze, programski broja\u010d (Program Counter &#8211; PC) se uve\u0107ava za 1 kako bi pokazivao na slede\u0107u instrukciju koja \u0107e biti izvr\u0161ena.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Decode faza<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tokom dekodiranja procesor mora da utvrdi \u0161ta instrukcija zahteva. To se posti\u017ee tako \u0161to se instrukcija deli na dva dela:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Opcode (operacioni kod) \u2013 odre\u0111uje koja je instrukcija i<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Operand \u2013 odre\u0111uje na \u010demu se instrukcija izvr\u0161ava<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Operand mo\u017ee predstavljati podatak ili adresu na kojoj se podatak nalazi u memoriji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Execute faza<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tokom faze izvr\u0161avanja procesor izv\u0161ava instrukciju koja je prethodno &#8222;dohva\u0107ena&#8220;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovaj ciklus se de\u0161ava milionima ako ne i milijardama puta po sekundi sa modernim procesorima.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Karakteristike procesora<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Moderni procesori imaju mno\u0161tvo stvari koje treba paziti pri kupovini, a ovo su nam neke od najbitnijih: <\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Broj jezgara<\/li>\n\n\n\n<li>Podno\u017eje (eng. Socket)<\/li>\n\n\n\n<li>Radni Takt<\/li>\n\n\n\n<li>Koli\u010dina Ke\u0161 memorije<\/li>\n\n\n\n<li>Koli\u010dina energije koju koristi za rad -&gt; Koli\u010dina toplotne energije koju procesor posti\u017ee koju mi trebamo ohladiti<\/li>\n\n\n\n<li>Posedovanje integrisane grafike<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160ta nam zna\u010de sve ove karakteristike?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Broj jezgara<\/strong> je koli\u010dina fizi\u010dkih jezara koje procesor poseduje, kao i koli\u010dina &#8222;ve\u0161ta\u010dkih jezgara&#8220; tj. &#8222;Thread-ova). Procesorska jezgra se koriste za rad, a ve\u0107i broj jezgara ozna\u010dava da na\u0161 procesor mo\u017ee raditi vi\u0161e stvari nego neki procesor sa manjim brojem jezgara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vi\u0161ejezgreni procesori su relativno nova inovacija koja je do\u0161la izme\u0111u 2000. i 2005. god. Tada su nam do\u0161la velika unapre\u0111enja performansi. <br><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"866\" src=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-5-1024x866.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1088\" srcset=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-5-1024x866.png 1024w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-5-300x254.png 300w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-5-768x649.png 768w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-5.png 1060w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center has-small-font-size wp-block-paragraph\">grafik 1 pore\u0111enje intelovog prvog dvojzegrenog procesora Pentium D sa njegovim predhodikom Pentium 4<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Procesorsko Podno\u017eje (Socket)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Procesorsko podno\u017eje je deo na mati\u010dnoj plo\u010di na koje stavljamo tj povezujemo na\u0161 procesor. Razli\u010diti procesori imaju razli\u010dite sockete u koje se stavljaju, dok su neki procesori zalemnjeni za njihove mati\u010dne plo\u010de pr. laptop i mini PC. Postoje 2 generalna tipa desktop socketa. LGA i PGA<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">LGA (Land Grid Array) je socket gde su kontaktne iglice postavljene na mati\u010dnoj plo\u010di a ne na procesoru.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"562\" src=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-6.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1346\" style=\"width:300px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-6.png 1000w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-6-300x169.png 300w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-6-768x432.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size wp-block-paragraph\">sllika 2 LGA procesor i njegovi kontakti<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1012\" src=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-8-1024x1012.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1351\" style=\"width:238px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-8-1024x1012.png 1024w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-8-300x297.png 300w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-8-768x759.png 768w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-8-1536x1518.png 1536w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-8.png 1716w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size wp-block-paragraph\">slika 3 Socket za lga procesor sa njegovim kontaktim iglicama<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">PGA (Pin Grid Array) je socket gde su kontaktne iglice postavljene na procesoru a ne mati\u010dnoj plo\u010di.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"562\" src=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-9.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1353\" style=\"width:306px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-9.png 1000w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-9-300x169.png 300w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-9-768x432.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size wp-block-paragraph\">slika 4 procesora sa iglicama na njemu<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"865\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-10-865x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1354\" style=\"width:160px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-10-865x1024.png 865w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-10-253x300.png 253w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-10-768x909.png 768w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-10-1297x1536.png 1297w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-10-1730x2048.png 1730w, https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/image-10.png 1865w\" sizes=\"auto, (max-width: 865px) 100vw, 865px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">slika 5 PGA socket<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Radni takt<\/strong> je karaktiristika procesora koja nam govori koliko ra\u010dunica procesor radi u sekundi i meri se u Mhz i Ghz. Nekada je ovaj broj bio od velikog zna\u010daja procesora,po\u0161to je u ve\u0107ini slu\u010dajeva ve\u0107a frekvencija zna\u010dila bolji procesor, a zbog raznih napredaka u tehnologiji u dana\u0161nje vreme ovaj broj je manje vi\u0161e bezna\u010dajan po\u0161to drugi faktori imaju mnogo ve\u0107i uticaj na performanse na\u0161ih procesora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ke\u0161 Memorija<\/strong> procesora je tip memorije koji se nalazi na samom procesoru i koristi se za \u010duvanje \u010desto pristupanim informacijama. Ke\u0161 memorija je znatno br\u017ea od RAM-a i zbog toga omogu\u0107ava bolje performanse upre\u0111enju sa njim, ali je zato procesori znatno manje imaju(Ke\u0161 memorija se kre\u0107e od par MB do par stotina MB, dok nam je RAM u ra\u010dunarima u GB).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Koli\u010dina energije koju koristi za rad <\/strong>je kao \u0161to mu samo ime ka\u017ee koli\u010dina energije koju procesor koristi tokom nekog njegovog rada. Ovo nam isto zna\u010di da procesor proizvodi sli\u010dnu koli\u010dinu toplotne energije koju mi treba da ohladimo. Ovo se meri u W.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Posedovanje integrisane grafike<\/strong> je karakteristika kao \u0161to ime ka\u017ee da li na\u0161 procesor ima integrisanu grafiku. Ako je ima onda nam zasebna grafi\u010dka karta nije obavezna, dok ako je na\u0161 procesor je nema, onda nam je obavezna.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Zaklju\u010dak<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Procesori danas se nalaze svuda i slu\u017ee klju\u010dnu ulogu u izvr\u0161avanju programa i obradi podataka. Procesori su istorijiski veoma napredovali i drasti\u010dno menjali tokom njihovog razvoja. Njihovim razvojem procesori su postali sve br\u017ei i efikasniji, a kasnije su se dodavale i druge stvari poput ve\u0107eg broja jezgara kao i grafi\u010dke jedinice. Procesori se mogu prona\u0107i u li\u010dnim ra\u010dunarima, mobilnim ure\u0111ajima, automobilima kao i indurstrijskim ma\u0161inama. Dalji procesorski razvoj se kre\u0107e navji\u0161e ka AI industriji kao i mobilnoj industriji, gde su nam trenutno najve\u0107a pobolj\u0161anja, dok su nam na desktop strani procesori do\u0161li do male stagnacije trenutno.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Literatura<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.ibm.com\/think\/topics\/central-processing-unit-history\">https:\/\/www.ibm.com\/think\/topics\/central-processing-unit-history<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.vartechsystems.com\/articles\/cpu-history\">https:\/\/www.vartechsystems.com\/articles\/cpu-history<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">http:\/\/www.webnstudy.com\/tema.php?id=procesor<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.cbtnuggets.com\/blog\/technology\/system-admin\/multiprocessor-vs-multicore-cpus-what-is-the-difference\">https:\/\/www.cbtnuggets.com\/blog\/technology\/system-admin\/multiprocessor-vs-multicore-cpus-what-is-the-difference<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/POWER4\">https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/POWER4<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Intel_4004\">https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Intel_4004<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.automatika.rs\/baza-znanja\/elektronika\/blok-sema-i-princip-rada-mikroprocesorskog-sistema.html\">https:\/\/www.automatika.rs\/baza-znanja\/elektronika\/blok-sema-i-princip-rada-mikroprocesorskog-sistema.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.savemyexams.com\/igcse\/computer-science\/cie\/23\/revision-notes\/3-hardware\/computer-architecture\/the-fetch-decode-execute-cycle\">https:\/\/www.savemyexams.com\/igcse\/computer-science\/cie\/23\/revision-notes\/3-hardware\/computer-architecture\/the-fetch-decode-execute-cycle<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.pcbasic.com\/blog\/lga_vs_pga.html\">https:\/\/www.pcbasic.com\/blog\/lga_vs_pga.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/technical.city\/en\/cpu\/Pentium-D-915-vs-Pentium-4-2.80#benchmarks\">https:\/\/technical.city\/en\/cpu\/Pentium-D-915-vs-Pentium-4-2.80#benchmarks<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.lenovo.com\/us\/en\/glossary\/what-is-cache-memory\">https:\/\/www.lenovo.com\/us\/en\/glossary\/what-is-cache-memory<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ukratko o meni Ja sam Aleksanar Miladinovi\u0107, student VISER &#8211; a na studijskom programu AVT. Imam 25 godina i zav\u0161io sam srednju ma\u0161insku \u0161kolu, smer elektrotehni\u010dar ra\u010dunara. U svoje slobodno vreme ja volim da \u010ditam knjige i stripove, kao i da gledam filmove i serije. Prednodno sam radio u NCR-u kao tehni\u010dka podr\u0161ka. Index &#8211; [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":45,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-75","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-12"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/75","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/users\/45"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=75"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/75\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2133,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/75\/revisions\/2133"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=75"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=75"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=75"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}