{"id":809,"date":"2026-01-13T20:03:17","date_gmt":"2026-01-13T19:03:17","guid":{"rendered":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/?p=809"},"modified":"2026-01-13T20:03:17","modified_gmt":"2026-01-13T19:03:17","slug":"seminarski-rad-24","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/2026\/01\/13\/seminarski-rad-24\/","title":{"rendered":"Seminarski rad"},"content":{"rendered":"\n

Ukratko o meni<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zovem se Vuk Mati\u0107, na smeru sam AVT zavr\u0161io sam ET\u0160 „Nikola Tesla“. Zanima me programiranje pogotovo web programiranje. Od programskih jezika imam iskustva u HTML, CSS, JAVA, C#, C, C++ i malo SQL-a. Volim da putujem.<\/p>\n\n\n\n

Teme koje su me najvise zainteresovale za IT<\/h2>\n\n\n\n

Oduvek sam voleo da provodim vreme na racunaru i kada sam upisao srednju \u0161kolu sam saznao da ima dosta razlicitih oblasti. Najvi\u0161e interesa za IT sam dobio kada sam krenuo na privatne \u010dasove programiranja gde mi je najzanimljivije bilo web programiranje i baze podataka.<\/p>\n\n\n\n

Programski jezici<\/h2>\n\n\n\n

Uvod<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Programski jezici \u010dine osnovu savremene informatike. Omogu\u0107avaju rad izme\u0111u \u010doveka i ra\u010dunara. \u010covek pi\u0161e kod i upu\u0107uje ra\u010dunar da uradi ono \u0161to se trazi od njega.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se vi\u0161e tehnologija razvijala programski jezici su se sve vi\u0161e razvijali. Sto vi\u0161e vremena je prolazilo bili su lak\u0161i za koris\u0107enje. U dana\u0161nje vreme koriste se za oblasti kao \u0161to su izrada web stranica, ra\u010dunarskih sistema, aplikacija…<\/p>\n\n\n\n

U ovom seminarskom radu bi\u0107e obja\u0161njeno koje su sve vrste programskih jezika kako se dele i koriste kroz navodjenje nekih od najosnovnijih primera.<\/p>\n\n\n\n

Pojam i zna\u010daj programskih jezika<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Programski jezici su formalni jezici koji se koriste za pisanje programa, sastoji se od skupa pravila (naredbi) koje imaju odre\u0111eno znacenje. Pomo\u0107u programskih jezika korisnik daje instrukcije ra\u010dunaru kako da izvrsi neki zadatak. Zna\u010daj programskih jezika je u tome sto oni omogu\u0107avaju automatizaciju odre\u0111enih zadataka i re\u0161avanje tezih problema na brz i efikasan nacin.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Podela programskih jezika<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Na slici 1.1 grafi\u010dki je prikazana podela programskih jezika.<\/p>\n\n\n\n

Ma\u0161inski jezik je jedini jezik koji racunar moze direktno da razume (binarni.<\/p>\n\n\n\n

Jezici niskog nivoa ili kako se druga\u010dije zovu asamblerski su jezici niskog nivoa koji omogucavaju programeru da pise kod koji je direktno mapiran na hardver a zatim se prevodi u ma\u0161inski pomo\u0107u asembler-a.<\/p>\n\n\n\n

Jezici visokog nivoa, oni su bl\u017eii ljudskom jeziku i dele se na:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Proceduralne jezike: programer opisuje kako re\u0161iti problem(C, Python, Java)<\/li>\n\n\n\n
  2. Deklarativne jezike: programer opisuje \u0161ta \u017eeli da postigne(SQL, Prolog) <\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
    \"\"
    slika 1.1<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

    Najpoznatiji programski jezici<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

    Me\u0111u najpoznatijim programskim jezicima isti\u010du se Python, Java, C++ i Java script. Python je poznat po jednostavnosti i obi\u010dno po\u010detnici po\u010dinju sa njim. Java je pouzdan jezik koji se koristi za izradu mobilnih aplikacija i softvera. C++ se koristi u razvoju igara i sistema gde je potrebna velika brzina. JavaScript je osnovni jezik za web programiranje a pored njega mogu se navesti i CSS i HTML. <\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n\n

    Razoj programskih jezika u budu\u0107nosti<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

    Novi jezici se pojavljuju kako bi odgovorili na savremene potrebe, a postoje\u0107i se konstantno unapre\u0111uju. Najve\u0107i fokus je na bezbednosti, jednostavnosti i efikasnosti koris\u0107enja. Takodje raste zna\u010daj jezika koji poma\u017eu u razvoju vesta\u010dke intaligencije. U budu\u0107nosti se o\u010dekuje sve vi\u0161e uklju\u010denosti programskih jezika u razli\u010ditim oblastima rada. <\/p>\n\n\n\n

    Zaklju\u010dak<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

    Programski jezici imaju klju\u010dnu ulogu u savremenom dru\u0161tvu i razvoju tehnologije. Omogu\u0107avaju stvaranje softvera koji olak\u0161ava ljudski zivot i unapre\u0111uje rad u mnogim oblastima. Razumevanje budu\u0107ih programskih jezika je bitno za svakog ko \u017eeli u budu\u0107nosti da se bavi IT-om ali i za \u0161iru populaciju. Sa daljim razvjom tehnologije uticaj programskih jezika nastavi\u0107e da raste.<\/p>\n\n\n\n

    Literatura<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

    Petrovi\u0107, M.<\/strong> \u2013 Osnove informatike<\/em>, Zavod za ud\u017ebenike, Beograd.
    (Definicija programskih jezika, osnovna podela i zna\u010daj u ra\u010dunarstvu)<\/em><\/p>\n\n\n\n

    Tanenbaum, A. S.<\/strong> \u2013 Strukturisani ra\u010dunarski sistemi<\/em>, Mikro knjiga, Beograd.
    (Odnos hardvera i softvera, niskonivojski i visokonivojski jezici)<\/em><\/p>\n\n\n\n

    Svetlin Nakov<\/strong> \u2013 Uvod u programiranje<\/em>, SoftUni, Beograd.
    (Primeri savremenih programskih jezika i njihova primena)<\/em><\/p>\n\n\n\n

    W3Schools<\/strong> \u2013 \u201eProgramming Languages Overview\u201c.
    (Namena i prakti\u010dna primena programskih jezika)<\/em><\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Ukratko o meni Zovem se Vuk Mati\u0107, na smeru sam AVT zavr\u0161io sam ET\u0160 „Nikola Tesla“. Zanima me programiranje pogotovo web programiranje. Od programskih jezika imam iskustva u HTML, CSS, JAVA, C#, C, C++ i malo SQL-a. Volim da putujem. Teme koje su me najvise zainteresovale za IT Oduvek sam voleo da provodim vreme na […]<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-809","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nekategorizovano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=809"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/809\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1968,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/809\/revisions\/1968"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/e-learn2.viser.edu.rs\/wordpress\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}